Hidriraj se svaki dan!

Već u osnovnoj školi voda se spominjala kao jedan od esencijalnih čimbenika života. Ona čini gotovo 70% površine naše planete, a isto tako, i oko 60% našeg tijela, zbog čega je njezinu ravnotežu, kako oko nas, pa tako i u nama, iznimno važno održavati. Svako narušavanje hidracijske ravnoteže može imati ozbiljne posljedice na zdravlje koje su poznate kao dehidracija i, suprotno tome, trovanje vodom.

Što je to dehidracija?
Dehidracija podrazumijeva prekomjerni gubitak tjelesne tekućine, a najčešće se javlja kao posljedica proljeva, povraćanja, pretjeranog znojenja ili premalog unosa tekućine. Jedan od prvih znakova dehidracije je osjećaj žeđi koja je ujedno signal tijela na hitnu hidraciju. Zanimljivo je da točne prehrambene preporuke za unos vode ne postoje, ali postoji nekoliko načina kojima se može odrediti individualni preporučeni dnevni unos tekućine, koji se razlikuje s obzirom na dob, tjelesnu masu, zdravstveno stanje, intenzitet tjelesne aktivnosti, godišnje doba i još mnogo čimbenika zbog čega je postavljena opća preporuka gdje je jedna i pol do dvije litre tekućine dnevno dovoljna količina za nadoknadu dnevnih gubitaka odrasle osobe.

Dehidracija i djeca
Za razliku od odraslih, u djece je, zbog njihove male tjelesne mase i manjih rezervi vode u tijelu dehidracija puno lakša. Osim toga, odraslima je tekućina lako dostupna, dok se djeca moraju osloniti na njihovu brigu. Za dojenčad već njihova hrana podrazumijeva i tekućinu. Bilo da je riječ o majčinom mlijeku ili dojenačkoj formuli sadržaj suhe tvari čini tek 5%, što znači da će dojenče zadovoljavanjem svojih dnevnih energetskih potreba, zadovoljiti i svoje dnevne hidracijske potrebe. Starijoj djeci će se dovoljan unos tekućine osigurati čestim nuđenjem napitaka. No, ovdje valja upozoriti da je dijete bitno učiti pravilnoj hidraciji, a to znači davati mu što manje “obojenih” i zaslađenih tekućina i učiti ga da pije vodu. Najlakši način sprječavanja dehidracije upravo je pravilna, odnosno redovna i dovoljna hidracija tijela.

 Važnost „mokre hrane“
Osim vode, prirodnih sokova i nezaslađenih čajeva odličan izvor tekućine pruža i “mokra” hrana kao što su mlijeko i fermentirani mliječni napici, voće i povrće (citrusi, dinja, lubenica, tikvica, rajčica i sl.) kojom zadovoljavate oko 20%, odn. pola litre, dnevnih potreba za tekućinom. Naravno, juhe i ostala jela „na žlicu“ tradicionalno se konzumiraju kao okrjepa, stoga nakon blagdana nije na odmet fina bistra juhica ili varivo od povrća i kiselog zelja.

 Međutim, iako se u prvi mah čini da gazirani napici „brišu“ žeđ, u konačnici ne hidriraju tijelo u dovoljnoj količini, naime, ugljikov(IV)oksid, poznatiji kao CO2, prisutan u svim gaziranim pićima, napuhuje želudac, što stvara pojačan osjećaj punine zbog čega se popije puno manja količina tekućine. Osim toga, često konzumirani kava i alkohol su napici koji imaju diuretski učinak što ih čini „tekućinom bez tekućine“ zato je popratna čaša vode važan dio ovakvih napitaka!

Znojenje i trening
Bez obzira da li se radi o znojenju uslijed napornog treninga na koje svi intenzivno krenu nakon blagdana ili o dehidraciji uslijed jakih viroza i gripe, povećani unos tekućine je preporučen, zbog čega mnogi znaju pretjerati s unosom vode. Znojenjem, povraćanjem i proljevima gube se elektroliti, a pretjeranim unosom vode tijelo se dodatno „ispire“ što u ekstremnim slučajevima dovodi do hiponatrijemije ili „otrovanja vodom“. Zato je bitno tijelo pravilno hidrirati jer će ono, tek tada, biti u mogućnosti pravilno provoditi sve svoje metaboličke procese.

Umjesto zaključka
Pravilna hidracija podrazumijeva ne samo redovan unos nego i pravilan izbor tekućine. Prirodni voćni i povrtni sokovi, nezaslađeni čajevi i sportski napici dobar su izvor vode, vitamina i minerala te su pravilan odabir prilikom pojačanog i povećanog gubitka tekućine, međutim govorimo li o laganoj svakodnevici, glavni izbor ipak treba biti najbolja prirodna tekućina – voda!

izvor: dobrahrana.jutarnji.hr